ULOGE:
Narator
Nova godina
Stara godina
Djed Mraz
Djeca
Dobra vila
NARATOR:
Dobra vam sreća, dječice draga,
moglo je otići baš sve dovraga!
Jutros je na samom izlazu iz Laponije,
došlo do gužve i neočekivane agonije.
U sukob su upale, godine dvije,
stara na izmaku i nova tek što nije!
Preprečile su put, koji je jako uzan,
a Djed Mraz je znate, simpatični guzan.
Ne bi prošao, ni on, ni vreća,
da se nije pojavila osoba treća.
I bacila čini i prah pun dobrote,
pa usjela nekako da se godine ukrote.
A znate kada ispraćamo godinu staru,
svi čekamo i nadamo se nekom daru.
Naravno zato nam treba Djeda Mraz,
dobro da stiže vila i spasi mu obraz!
Šta su tu sve zbilo vidjet ćete sada,
sve će vam pokazati ova grupa mlada.
(Radnja se odvija na uskoj stazi usječenoj duboko u snijeg…..)
STARA GODINA: (stoji raširenih nogu, ruke podbočene na kukovima, pogrbljena, namrgođena, sva odrpana, stoji tako na sred uske staze i ne želi da se pomakne …)
Ne bih se makla još godine dvije,
ajde da vidim ko pomjerit me smije!
Nisam ni stara, ni debela, ni sijeda,
neću ni pedalj da propustim Djeda.
Ni onu glupu, godinu novu,
hoću još dugo da sam na tronu.
NOVA GODINA: (skakućući stazicom, približava se lijepa, vedra, nasmijana u novoj bijeloj garderobi…)
Dobra ti sreća godino stara,
majka je priroda mene pozvala!
Da preuzmem vlast na 365 dana,
pa te pitam, bil’ mi da prođem dala?
STARA GODINA: (ljutito gleda Novu godinu i bezobrazno joj odgovara…)
Ma nema šanse, miči se mala,
naravno da ti prolaz ne bih dala!
NOVA GODINA: (ljubazno je moli, sklapa ruke…)
Pusti me molim te, narod te neće,
bila si puna bolesti i nesreće.
Donosim radost, smijeh i ljepotu,
pusti da prođem, ne pravi sramotu.
STARA GODINA: (crvena od bijesa, jako ljuta, vičući odgovara…)
Proći ćeš, nekad, tu nema zbora!
Ali… To neće biti godina ova!
Na ovom putu, staza je uska,
ne puštam nikog, nisam ja guska!
(Za to vrijeme Dobra vila obilazi djecu i osluškuje njihove zabrinute razgovore! Djeca se plaše da Djed Mraz neće moći doći jer je Stara godina jako bezobrazna. Djeca šuškaju i šapuću među soboma, a Dobra vila ih obilazi. Shvativši njihovu opravdanu zabrinutost, kreće da riješi ovu neprijatnu situaciju!)
DOBRA VILA:
Kakva se ovdje glupost dešava?
Svađom se nikad, ništa ne riješava!
Hajde,da sada udahnemo duboko,
(pa prospe čarobni prah, konfete, po Staroj i Novoj godini)
i napravimo mjesta Djeda Mrazu,
da mu bude dovoljno široko!
(Uto nailazi Djed Mraz sa vrećom punom darova za djecu, Stara i Nova godina mu se smješkaju i sklanjaju se strane,taza je slobodna, Dobre vile, više tu nema!)
DJED MRAZ: (debeljuškast, crvenih braza, bijele brade, obučen u crveno, sa vrećom preko ramena, dubokog, vedrog glasa…)
Ho, ho, ho… Gdje ste moje godinice dvije?
Vidim da ste prolaz napravile!
Ti mi Stara nisi dobra bila,
svačim si nas bogme namučila.
No ipak je nešto dobro bilo,
pokoje se djetešce rodilo.
Pa ti Nova na greškama uči,
da se narod u tebi ne muči.
Neka bude više srećnih dana,
manje patnje, plača i galama.
Sada idem, posao me čeka,
a brz nisam, ja sam ipak deka!
Dok obiđem svu djecu planete,
ajd’ sad odoh,valjda razumijete!
Ho, ho, ho!!!
(Djeca aplauz, narator daje rezime!)
NARATOR:
Dobro se privela priča kraju,
a bilo je čupavo, znate i sami!
Da ne bi vile, naš Djeda Mraz,
mogo’ je stvarno, izgubit obraz.
Ali jedno pitanje, mene golica!
Kako vili stiže pozivnica?
Pa naravno!!!
Djeca su je na noge digla!
I kao uvijek do sada, a i ubuduće,
bez djece je SVE, baš SVE ,nemoguće!
Svi u glas:
SREĆNAAAA NOVAAA GODINAA!!!