Home Svet oko nas NAJOPASNIJE BILJKE SVETA – LEPOTA KOJA MOŽE DA POVREDI

NAJOPASNIJE BILJKE SVETA – LEPOTA KOJA MOŽE DA POVREDI

253
0
  1. RICINUS (Ricinus communis)

Kako izgleda: Visoka biljka s crveno-zelenim, sjajnim, dlanastim listovima i dekorativnim plodovima u kapsulama.
Gde raste:
Poreklo: Afrika, Indija
Danas: tropski i suptropski krajevi širom sveta, često kao ukrasna biljka u baštama, parkovima i školskim dvorištima, uključujući i toplije krajeve Srbije
Zašto je otrovna: Seme sadrži ricin – jedan od najjačih prirodnih otrova.
Već 1–2 semenke mogu biti smrtonosne za dete.
Kako utiče na ljude: Trovanje izaziva mučninu, povraćanje, proliv, dehidrataciju, pa i otkazivanje organa.
Kako je izbeći: Nikada ne brati „lepe kuglice“ sa biljke! Učite decu da nikad ne diraju seme nepoznate biljke bez nadzora.

  1. VEŠTIČINE BOBICE / BELADONA (Atropa belladonna)
posted to Flickr by Joan Simon at https://flickr.com/photos/95905799@N00/16627871072

Kako izgleda: Grmolika biljka sa ljubičastim cvetovima i sjajnim crnim bobicama sličnim borovnicama.
Gde raste:
Poreklo: Evropa, zapadna Azija, severna Afrika
Danas: šumski obodi, planinske livade, zapušteni tereni – česta i u Srbiji
Zašto je otrovna: Sadrži alkaloide atropin i skopolamin, koji ometaju rad nervnog sistema.
Kako utiče na ljude: Izaziva proširene zenice, halucinacije, poremećaj vida, ubrzan rad srca, pa čak i smrt.
Kako je izbeći: Deci jasno reći: „Borovnice rastu na grmu do kolena, beladona raste viša!“ Nikada ne brati bobice bez odraslih!

  1. HEMLOK / MRAČNJAK (Conium maculatum)

Kako izgleda: Liči na divlji peršun, s belim cvetovima u kišobranastim grupama i crvenkastim pegama na stablu.
Gde raste:
Poreklo: Evropa, Azija, Severna Afrika
Danas: uz reke, puteve, kanale, napuštena zemljišta, rasprostranjen i u Srbiji
Zašto je otrovan: Sadrži konin, jak nervni otrov.
Kako utiče na ljude: Izaziva utrnulost, slabost mišića, paralizu disanja. Već male količine mogu biti smrtonosne.
Kako ga izbeći: Nikada ne brati biljke slične peršunu iz divljine! Ima specifičan neprijatan miris, prepoznatljiv za odrasle.

  1. MANČINEL (Hippomane mancinella) – najopasnije drvo na svetu
© Hans Hillewaert / CC BY-SA 4.0

Kako izgleda: Zeleno drvo sa sjajnim listovima i plodovima nalik malim jabukama.
Gde raste:
Poreklo i danas: Karibi, Srednja i Južna Amerika, obale Meksika
Raste na peskovitim plažama i priobalju
Zašto je otrovno: Sok drveta sadrži hemikalije koje izazivaju opekotine i slepilo.
Kako utiče na ljude: Kontakt sa sokom izaziva opekotine, jak osip, otok, pa čak i slepilo ako dospe u oči. Plod je smrtonosan.
Kako ga izbeći: Nikada ne sedati u hlad drveta, pogotovo tokom kiše!
Mnoge zemlje ga obeležavaju crvenim krstom ili tablom OPASNO.

  1. OLEANDER (Nerium oleander)

Kako izgleda: Zimzelena biljka s ružičastim, belim ili crvenim cvetovima – često u dvorištima i parkovima.
Gde raste:
Poreklo: Mediteran
Danas: širom sveta, česta i u Srbiji kao ukrasna biljka
Zašto je otrovna: Svi delovi biljke sadrže oleandrin i neriin – toksične glikozide.
Kako utiče na ljude: Uzrokuje mučninu, srčane aritmije, vrtoglavicu, kod dece i smrt.
Kako je izbeći: Učite decu da je to samo za gledanje, ne za branje! Nikako ne dirati, grickati ni praviti “čaj” od cvetova.

  1. DŽINOVSKI HOGVID (Heracleum mantegazzianum)

Kako izgleda: Ogromna biljka (do 3 m!) sa velikim listovima i belim cvetovima u krugovima – liči na ogromni peršun.
Gde raste:
Poreklo: Kavkaz
Danas: Evropa, Severna Amerika, registrovan i u nekim delovima Srbije
Zašto je otrovna: Sadrži furanokumarine – koji u kombinaciji sa suncem izazivaju teške opekotine.
Kako utiče na ljude: Nakon dodira i izlaska na sunce – pečenje, plikovi, bolne rane, trajna osetljivost kože.
Kako je izbeći: Učiti decu da ne dodiruju velike nepoznate biljke, posebno ako izgledaju „kao iz bajke“.
ZA KRAJ – Savet za vaspitače, mame i učiteljice:
Ne plašite decu – edukujte ih kroz priču, igru, crtež i primer.
Uvedite „IGRU PAMETNE PRIRODE“ – šta NE diramo i zašto.
Napravite herbarijum sigurnih biljaka – a opasne pokažite na slici.
Jer svet oko nas je prelep – ali je važno znati kad gledamo, a kad ne diramo.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here