Znatiželja i moć zapažanja znak su inteligencije, a Leonardo da Vinči je bio jako znatiželjan čovek. Taj renesansni genijalac svoje je prste umočio u slikarstvo, arhitekturu, anatomiju, mašinstvo, optiku, nauku uopšte, a zbog neumornog ‘skeniranja’ prirode oko sebe i eksperimentisanja iza njega su ostale stotine genijalnih pronalazaka
Obično se prvo setimo Mona Lize ili Poslednje večere, ali upravo razne male praktične ideje i razne mašine njegova su najveća ostavština.
Neke su Leonardove ideje bile realizovne i izuzetno uspešne, a neke su ostale zapisane poput sanjarenja, ali sve su bile definitivno genijalne. Iako je imao sreću da je živeo u pravo vreme, u Italiji u vreme renesanse, kada su nove ideje samo vrcale, ali niko nije razmišljao tako maštovito i dalekosežno kao Leonardo.
Teško je bilo izabrati najgenijalnije ideje, ali ove su neke od poznatijih..
-
Pisanje sa ogledalom
Mnogi Leonardovi rukopisi i zabeleške pisani su sa ogledalom (zdesna nalevo, tako da ih mi smrtnici možemo pročitati samo u ogledalu). Možda je to genijalna dosetka kojom je sprečavao savremenike da vire u njegove skice, ukradu ideje i zloupotrebe ih, a možda je jednostavno na taj način izbegavao mrljanje mastila. Uostalom, logično razmišljanje za jednog levaka, a oštro pero je uvek lakše vući nego gurati po papiru. Možete i vi pokušati, ako si levak, ali obično to uspeva samo genijalcima.
-
Ronilačka oprema
Bio je opčinjen morem, a želja da ga pomno istraži ga je inspirisala da napravi prvo ronilačko odelo! Bilo je sašiveno od onoga što se tada moglo naći.
-
Okretni most
Leonardo je bio i ratni inženjer. Mnogo je njegovih izuma usmereno ‘lakšem’ ratovanju, od ‘mitraljeza’ sastavljenog od 33 mala pištolja do oklopnih vozila. Ali kako je uvek bio pobornik ‘brzog povlačenja’, ideja sa okretnim mostom je naprosto genijalna.
Kad vojnici na mostu odluče da je vreme za povlačenje, most bi se jednostavno digao i odsekao put protivnicima (i suprotno).
Most je napravljen od čvrstog materijala, lagan za transportovanje do taktičke tačke, a konstruisan tako da se brzo mogao podizati i okretati pomoću metalnih klizača. Čak štoviše, bio je opremljen protivtežnim tankom koji ga je usporavao da ne tresne na drugu stranu i da ljudi zbog toga ne popadaju. Hidraulika u svojim začecima!
-
Jedrilica
Vinuti se u nebo, jedan je od najdražim Leonardovih snova. No kako se on ne zadržava na snovima, bacio se na proučavanje leta ptica, šišmiša i njihove strukture krila te smislio jedrilicu. Nakon raznih ideja gde je pokušao krila zakačiti direktno na čoveka, na kraju se domislio jedrilici vrlo sličnoj današnjoj, samo što ima preklopna krila. Istini za volju, njegova jedrilica ima otvorenu kabinu, ali već ima i zamišljeno sedište za pilota s raznim ručkicama za upravljanje (čitaj: mahanje krilima).
-
Trocevni top
Leonardo nije voleo ratovanje, ali kako je bio veliki mislilac, tako su ga zaokupljale ideje o raznim mašinama koji bi ‘olakšali’ ratovanje. Kako su u njegovo vreme topovi bili važni ali nespretni (jer su bili teški za pokretanje i trebalo je dosta vremena da se napune), Leonardo je smislio top koji bi bolje služio na bojnom polju gde su se trupe brzo kretale.
Napravio je zamenu koja je umesto jedne cevi imala tri, a čitav top je bio na lakšoj konstrukciji.
-
Oklopna kola
Leonardova ideja o sejanju panike među neprijateljskim redovima stvorila je još jednu genijalnu ideju – vozilo u obliku kornjače oklopljeno metalnim pločama i naoružano topovima. Vozilo je za osam vojnika koji pokreću točkove. Razmišljao je čak o tome kako bi vojnike zamenio konjima, ali je od te ideje odustao bojeći se da bi konji mogli postati nemirni (to je bilo objašnjenje za plemiće, a zapravo je štitio životinje).
Pravac pucanja je određivao vojnik koji je virio kroz otvore u gornjem delu vozila. Nije li to prvi tenk, iako više liči na NLO?
-
Vazdušni vijak iliti helikopter
Jedan od najpoznatijih Leonardovih crteža je pravi mali helikopter. Na crtežu se vidi vijak promera pet metara, napravljan od drva, tkanine i žice. Ovo cool naprava je zamišljena tako da njome upravljaju četiri čoveka koja stoje na centralnoj platformi i guraju šipke koje okreću vijak. Iako se svi suvremeni naučnici slažu da se njegov vijak nikad ne bi odlepio od tla, ideja je zaista genijalna, jer da se mogao smisliti odgovarajući pogon, možda bi i poleteo.
Najljepše od svega je što je inspiraciju našao posmatrajući klince kako se igraju vetrenjačama, popularnim igračkama u tadašnje doba.
-
Idealan grad
Kako je dio života proveo u Milanu, poharanom kugom 1484, Leonardo je zamislio grad u kakvom bi volio živeti, grad po meri čoveka. U svojim zamislima grad je imao vrlo široke ulice koje su bile podignute (kao platoi između zgrada), tako da bi gospoda mogla neometano šetati, a donji prolazi bili bi rezervirani za transport i trgovinu. Crkvu je stavio u središte, a grad smjestio pokraj velike reke koja bi riješila većinu gradskih problema.
Njegovi arhitektonski nacrti su bili vrlo detaljni i uključivali su čak i štale za konje s dovodima svežeg vazduha. Na čuđenje današnjih Milaneza, nije predvideo prostor za fudbalski stadion.
-
Automobil
Nije Ferrari, ali njegov dizajn vozila na sopstveni pogon je bio totalno revolucionaran za to doba.
Drveno vozilo se pokretalo uz pomoć lisnatih opruga čija se snaga prenosila na točkove od kojih je jedan služio za upravljanje. Naučnici iz fjorentinskog muzeja su 2004. izradili repliku tog vozila i ustanovili da radi baš kako je Leonardo i zamislio.
-
Tajna Zemljinog odsjaja