Na dan 20. jula 1969. godine, lunarni modul Orao sa Apola 11 sleteo je u svemirsku stanicu Tranquility („Spokoj“).
Nekoliko sati kasnije, u 21:56 sati po centralnom vremenu, Nil Armstrong je ispisao istoriju kao prvi čovek koji je hodao na Mesecu.
Inicijalno inspirisana rivalstvom Amerike i Sovjetskog Saveza iz doba Hladnog rata, ova misija se danas pamti kao ikonički trenutak za ljubitelje astronomije širom sveta.
U momentu sletanja letelice, Armstrong, komandant Apola 11, rekao je: „Hjuston, ovde stanica Tranquility. Orao je sleteo.“
Čarli Djuk, zadužen za komunikaciju sa kapsulom, odgovorio je iz kontrolne stanice u Hjustonu:
„Primljeno, Tranquility. Čujemo vas na zemlji. Gomila ljudi ovde je na ivici da se uguši. Opet dišemo.“
Satima kasnije, kada je zakoračio na površinu Meseca po prvi put, izgovorio je istorijsku rečenicu:
„Ovo je mali korak za čoveka, ali veliki za čovečanstvo“.
Armstrongu su se na misiji priključili članovi posade Bay Oldrin i Majkl Kolins.
Sva trojica su rođeni 1930.
Armstrong je preminuo 2012. u 82. godini.
Oldrin, drugi čovek koji je hodao Mesecom pre dve godine je rekao:
„Danas je Amerika za sobom ostavila veliko pitanje: stigli smo tamo prvi. Sleteli smo na Mesec sa 250 miliona Amerikanaca koji su nam čuvali leđa.“
„Istina je da misija pripada svima njima, kao i budućim generacijama Amerikanaca koji sanjaju da još jednom dosegnu Mesec“.
Majkl Kolins, treći član posade, rekao je jednom prilikom da o misiji ne misli „baš tako često“.
„Živim miran život“, rekao je.
„Dešava se da noću idem mojom ulicom, kada počne da pada mrak, a onda osetim nešto iza mog desnog ramena – pa pogledam gore i vidim taj mali srebrnjak gore i pomislim, ‘O, pa to je Mesec! Bio sam tamo!'“