Home Svaštara DA LI JE KONCEPT NORVEŠKIH VRTIĆA PRIMENLJIV U SRBIJI?

DA LI JE KONCEPT NORVEŠKIH VRTIĆA PRIMENLJIV U SRBIJI?

226
0

 

 

Koreni su mesto odakle naša deca potiču, ali i mesto kojem treba da se vrate. Koreni su u prirodi, ispred naših očiju, tako blizu, a tako daleko. Ipak, često se čini da na to zaboravljamo i olako shvatamo blagodeti prirode. Zbog toga najviše pate generacije koje dolaze posle nas.

Brz način života nam ne ostavlja previše slobodnog vremena, a radno vreme je često organizovano tako da ne dozvoljava da se potpuno posvetimo najmlađim članovima porodice. Zato je najčešća opcija boravak deteta u predškolskoj ustanovi. Ipak, roditelji često nisu sigurni šta dobijaju u zamenu za novčanu nadoknadu, šta zapravo mališani rade i da li im je posvećeno dovoljno pažnje.

 

Pitanja koja muče roditelje su: Kako priuštiti dobar vrtić za dete i po kojim kriterijumima birati? Da li svako dete dobija adekvatnu negu i pažnju, ili su deca samo nadgledana kako se ne bi povredila?

Vrtić je mesto u kome deca provode deo života, igraju se, druže, ali se i spremaju za budućnost. Odrastanje je danas sve veći izazov zahvaljujući promenama koje nas svakodnevno pogađaju. Svet se kreće neverovatnom brzinom, tako da nam ne ostaje previše vremena da se prilagodimo svemu što savremeno doba nosi sa sobom.

 

Kada nam ponestane korisnih i prihvatljivih ideja, a znamo da postoji prostor za poboljšanje, poželjno je da proširimo vidike i uočimo postojeća rešenja drugih zemalja. Kako predškolsko vaspitanje izgleda u skandinavskim zemljama, Norveškoj, Danskoj, i Finskoj?

 

Na severu Evrope se smatra da starije članove porodice ne treba opterećivati svakodnevnim čuvanjem unučića, već da je bitno što pre socijalizovati decu i uključiti ih u program predškolskih ustanova. U skandinavskim zemljama, deca šest sati dnevno, a nekada i duže, provode u prirodi, napolju, u svim vremenskim uslovima. Prostor je organizovan tako da dete ima slobodu kretanja, što je veoma bitno za razvijanje snalažljivosti i prostorne orijentacije.

 

U Norveškoj i ostalim skandinavskim zemljama, uobičajen dnevni raspored je da dan jedne predškolske ustanove počinje u 7:30, a završava se u kasnim popodnevnim satima. Tokom pet dana, dete se vodi van grada i vrtića uz saglasnost roditelja, na farme i oraganizovane su ture sa noćenjima. Ono što je karakteristično je obaveza da deca minimum šest sati provedu u prirodi, a deca od četiri do šest godina zbog toga deluju zadovoljnije, hrabrije, spontanije u izražavanju svojih emocija.

 

 

Aktivnosti koje deca upražnjavaju su čišćenje štale, timarenje konja, hranjenje životinja, izučavanje biljaka i zemljišta, istraživanje i sve ostalo se odvija pod strogom kontrolom. Akcenat jeste stavljen na fizičku aktivnost, ali deca kasnije moraju da prepričaju i napišu šta su radila. Decu ovo čini spsobnijima da se suoče sa problemima, jači su i manje podložni bolestima, pa tako je i ovo jedna vrsta životne pripreme i edukacije.

 

 

Prema dokumentu THE KINDERGARTEN ACT , svrha predškolskih ustanova je da najmlađima pruže negu, prostor za igru, sponu sa kulturom i tradicijom, uz neprestano isticanje jednakosti i solidarnosti. Ohrabruju se radoznalost i kreativnost, a deci se pruža mogućnost učestvovanja u odabiru zajedničkih aktivnosti.

Usudićemo se da zanemarimo vidne razlike u životnom standardu između naše zemlje i skandinavskih zemalja, već ćemo potražiti sličnosti koje bi nas mogle povezati u zajedničkom cilju – kreiranju boljeg sveta za naše potomstvo.

Treba uzeti u obzir da Norvežani i dan-danas nisu postigli potpuni konsenzus kako decu treba vaspitavati, i da je ovo jedna od najvećih političkih debata u njihovoj zemlji.

 

„Posle porodice, predškolske i druge društvene ustanove nastavljaju da igraju najbitniju ulogu u socijalizaciji deteta. Ambijent u kome deca borave je od izuzetnog značaja. Prostorije treba da su: čiste, osvetljene ,komotne i šarene. Pored osnovnih uslova prostorije bi trebalo da budu opremljene različitim sredstvima za rad. Vaspitači i svi ostali radnici vrtića igraju veoma bitnu ulogu. Zadovoljavanje i podsticanje radoznalosti, kao i druženje i interakcija sa ostalom decom u kome dete utvrđuje šta, ili ko mu prija, i snalazi se u novoj socijalnoj sredini su deo na kome rade vaspitači. Deca koja ne odlaze u vrtić, i ostaju u svojstvu čuvanja članova porodice, kasnije teže uklapaju sa generacijom, što se može loše odraziti i na samopouzdanje, mada nije presudno”, navodi naša sagovornica M.J. (30), diplomirani psiholog iz Aleksinca.

„Smatram da u našoj zemlji ne postoje povoljni uslovi za razvoj koncepta norveškog vrtića. Pre svega pitanje je da li nam je takav koncept uopšte potreban, pa tek onda koliko je izvodljiv.U svakom slučaju smatram da je konstruktivna promena uvek poželjna, ali koja je i na koji način treba da se izvede, to bi već bila kompleksnija priča i priča za minstrastvo”, nastavlja svoj osvrt na temu.

Prostor za igru, trčanje i slobodu kretanja u grupama, ili samostalno, sa dobrom kontrolom i organizacijom posebno obučenih ljudi predstavlja „kreativno vaspitanje”.

 

 

Svakako je priroda ta koja nam nudi mnogo mogućnosti za učenje, a dete može konkretno učiti o biljkama, vrstama drveća, pomaziti životinju i razvijati osećaj i za slabijeg od sebe. Boravak sa životinjama, uzgajanje voća i povrća koje bi se koristilo u svakodnevnoj nezi dece i ishrani, pravljenje igračaka od prirodnih materijala ,pomoću kojih će izgraditi svoju kreativnost , samo su neki od načina da se ovaj model primeni i kod nas .

 

Profesori Univerziteta u Oslu su se u svom istraživanju  osvrnuli na problem nepostojanja adekvatnog osoblja, što je posledica neplanskog rasta broja predškolskih ustanova. Pri tom rastu je zaboravljeno ulaganje u razvoj adekvatnih kadrova, čiji je pedagoški rad od presudnog značaja. I u našoj zemlji bi trebalo naći sredstva za ulaganje u buduće pedagoge – Mlade ljude treba podstaći da svoje obrazovanje usmere ka ovoj plemenitoj profesiji. Osim toga, neophodno je unaprediti postojeći program predškolskog obrazovanja i sa jasnim planom privući ulaganja u razvoj predškolskih ustanova.

 

Autor Vladana Đurišić

 

https://www.iserbia.rs/da-li-ste-znali/da-li-je-koncept-norveskih-vrtica-primenljiv-u-srbiji

 

U NOVOM BROJU

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here